Tahikardija (ubrzan rad) srca – uzroci, simptomi i liječenje

Tahikardija (ubrzan rad) srca – uzroci, simptomi i liječenje

Tahikardija je naziv za ubrzani rad srca odnosno povećanje srčane frekvencije iznad fiziološke granice.

Srce zdrave, odrasle osobe uobičajeno ima od 65 do 85 otkucaja u minuti, a kod sportaša čak i manje. Ukoliko se taj broj poveća na više od 100 otkucaja, riječ je o tahikardiji odnosno poremećaju srčanog ritma, koji može biti dugotrajan ili kratkotrajan.

Pri tome, treba uzeti u obzir da srce djeteta kuca znatno brže nego srce odraslih, a broj otkucaja je isto tako povećan kod osoba sitnog rasta te kod žena, pa tako svako povećanje broja otkucaja srca iznad normalnih granica ne mora nužno uključivati tahikardiju.

Uzroci tahikardije

Tahikardija se najčešće javlja kao reakcija organizma na određena stanja, što uključuje:

  • Izrazito fizičko naprezanje
  • Stres, iznenadni šok ili strah
  • Povišenu tjelesnu temperaturu
  • Infekcije
  • Anemiju
  • Anksioznost
  • Pojačanu aktivnost štitne žlijezde
  • Slabost i virusne upale srca
  • Akutno stanje smanjenog dotoka krvi u srce, suženje krvnih žila ili pritisak želuca na srce
  • Infarkt miokarda

Simptomi tahikardije

Kod tahikardije su mogući sljedeći simptomi, no nije neobično ukoliko oni izostanu. U velikom broju slučajeva, tahikardija se otkrije tek na liječničkom pregledu:

  • Ubrzani otkucaji srca
  • Bol u prsima (angina pektoris)
  • Gušenje i nedostatak zraka
  • Brzo umaranje
  • Iznenadna slabost
  • Vrtoglavica ili nesvjestica
  • Kratak dah
  • Lakomislenost
  • Niski krvni tlak
  • Lupanje srca – neugodan osjećaj nepravilnog i/ili prisilnog kucanja srca

Vrste tahikardije

Ovisno o mjestu nastanka, razlikujemo tri vrste tahikardije:

1. Sinusna tahikardija je povećanje srčane frekvencije iznad 100 otkucaja u minuti, koje postepeno nastaje i prestaje, a najčešće uslijed fizičkog napora, povišene tjelesne temperature, anemije, pada koncentracije kisika u krvi, psihičke napetosti, poremećenog rada štitne žlijezde te pretjeranog unosa alkohola, kofeina ili nikotina.

Sinusna tahikardija može biti normalna ili patološka.

Naporna tjelovježba, primjerice, ubrzat će rad srca na preko 100 otkucaja u minuti. S druge strane, promjene u frekvenciji kojom sinusni čvor okida mogu pratiti ozbiljne srčane bolesti. Sinusna tahikardija može nastati kod pacijenata s kongestivnim zatajenjem srca ili pri teškim plućnim bolestima, a može biti i jedini prisutni znak hipertireoidizma odnosno smanjene funkcije štitne žlijezde.

Najčešće se u terapiji koriste beta blokatori.

2. Ventrikularna tahikardija nastaje u klijetki srca, a predstavlja za život opasno stanje koje može dovesti od ventrikularne fibrilacije, asistolije i iznenadne smrti. Također, postojana ventrikularna tahikardija, koja traje više od 30 sekundi, prethodi srčanom arestu te zahtijeva hitno liječenje.

Brzina otkucaja srca kod ove vrste tahikardije je obično između 120 i 200 u minuti, a za razliku od supraventrikularne tahikardije, rad srca može biti lagano nepravilan.

U akutnim stanjima terapija se temelji na primjeni antiaritmika, a ukoliko nema reakcije, pacijent se uvodi u kratkotrajnu intravensku anesteziju te se radi električna konverzija ritma (DC šok).

3. Supraventrikularna tahikardija je ubrzan rad srca, kod kojeg impulsi počinju u gornjim srčanim šupljinama odnosno atrijima. Manifestira se kao brz, ali regularan ritam za koji je karakteristično da započinje i završava se naglo. Broj otkucaja srca kod ove vrste tahikardije je uglavnom između 150 i 220 u minuti.

Kod zdravih osoba, supraventrikularna tahikardija uglavnom nije opasna, no simptomi mogu biti vrlo neugodni (lupanje srca, preznojavanje, osjećaj nesvijesti). Nerijetko alkohol, kava ili jednostavno uzbuđenje mogu izazvati ovaj poremećaj ritma.

Kod akutnih napada i prevencije ponavljanih napada koriste se antiaritmici. Ako pacijent u akutnom napadaju ne reagira na terapiju, primjenjuje se konverzija ritma. Ukoliko se napadi ponavljaju i pored medikamentoznog liječenja, primjenjuje se radiofrekventna ablacija.

Liječenje tahikardije

Kod tahikardije, nužna je terapija pod nadzorom liječnika, koji će utvrditi uzroke i adekvatno ih liječiti. Međutim, postoje određene metode samopomoći, koje mogu koristiti u slučaju tahikardije:

Puls ćete najlakše usporiti ukoliko zadržite dah na neko vrijeme, popijete čašu hladne vode ili se umijete hladnom vodom. Uz to, konzumiranje Omega 3 masnih kiselina može pomoći kod usporavanja rada srca.

S druge strane, cigarete, alkohol, čaj i kava mogu povećati osjetljivost, stoga se preporučuje da smanjite njihove količine ili ih potpuno izbacite iz upotrebe.

Za sprečavanje napadaja liječnik vam može odrediti neko sredstvo, koje će smanjiti razdražljivost srčanog mišića. U ovu svrhu često se koriste beta – blokatori.