Vaskulitis – vrste, uzroci, simptomi i liječenje

Vaskulitis je upala krvnih žila, koja uzrokuje promjene u zidovima krvnih žila, uključujući zadebljanje, slabljenje, sužavanje i ožiljke. Postoje mnoge vrste vaskulitisa. Neki oblice prolaze u kratkom vremenu (akutni vaskulitis), dok su drugi dugotrajni (kronični vaskulitis).

Vaskulitis, koji je također poznat i kao angiitis i arteritis, može biti vrlo opasan kada organi i tkiva ne dobivaju dovoljno krvi. Ovaj nedostatak krvi može rezultirati oštećenjem organa i tkiva, pa čak i smrću.

Vaskulitis može utjecati na svakoga, iako su neke vrste vaskulitisa češće među pojedinim skupinama. Neki oblici vaskulitisa ne zahtijevaju liječenje, dok drugi mogu uključivati liječenje, često uz dugotrajno uzimanje lijekova.

Simptomi vaskulitisa

Simptomi vaskulitisa razlikuju se ovisno o tome koje su krvne žile zahvaćene i, kao rezultat toga, koji organi su pogođeni.

Uobičajeni znakovi i simptomi vaskulitisa uključuju:

Vrste vaskulitisa i simptomi

  • Bechetov sindrom – ovo stanje uzrokuje upalu arterija i vena, a često se pojavljuje u 20-im i 30-im godinama. Simptomi uključuju čireve u ustima i na genitalijama, upalu očiju i akne poput lezija na koži.
  • Buergerova bolest – uzrokuje upalu i ugrušak u krvnim žilama u vašim udovima. Simptomi mogu uključivati bol u rukama i nogama te čireve na prstima i nožnim prstima. Ovaj poremećaj je povezan s pušenjem cigareta.
  • Churg-Straussov sindrom – ova bolest, poznata i kao alergijska granulomatoza i alergijski angiitis, najčešće utječe ne krvne žile u plućima i često je povezana s astmom.
  • Crioglobulinemija – ovo stanje je često povezano s hepatitisom C. Simptomi uključuju osip, koji se naziva purpura, na donjim ekstremitetima, artritis, slabost i oštećenja živaca (neuropatija).
  • Arteritis divovskih stanica – ovo stanje obično se javlja kod osoba starijih od 50 godina. Riječ je o upali arterija u području glave, koja može uzrokovati glavobolju, osjetljivost, bol u čeljusti prilikom žvakanja, zamagljen ili dvostruki vid, pa čak i sljepoću.
  • Henoch-Schonleinova purpura – ovo stanje je uzrokovano upalom krvnih žila vaše kože, zglobova, crijeva i bubrega. Znakovi i simptomi mogu uključivati bol u trbuhu, krv u mokraći, bol u zglobovima, osip, tj. purpura na području stražnjice, nogu i stopala. Henoch-Schonleinova purpura obično se javlja kod djece, no moguća je i u kasnijoj dobi.
  • Hipersenzitivni vaskulitis – primarni znak ovog stanja su crvene mrlje na koži. Ove mrlje mogu biti uzrokovane i alergijom, najčešće na lijekove ili zbog infekcije.
  • Kawasakijeva bolest – poznata je i kao mukokutani sindrom limfnih čvorova, a najčešće pogađa djecu mlađu od pet godina. Simptomi uključuju groznicu, osip kože i upalu očiju.
  • Mikroskopski poliangiitis – ovaj oblik vaskulitisa utječe na male krvne žile u bubrezima, plućima i na koži. Simptomi uključuju oštećenja kože, groznicu, gubitak težine, glomerulonefritis, tj. upalu malih krvnih žila u bubrezima te oštećenje živaca.
  • Poliarteritis nodosa – ovaj oblik vaskulitisa utječe na srednje krvne žile u različitim dijelovima tijela, uključujući kožu, srce, bubrege, periferne živce, mišiće i crijeva. Simptomi uključuju purpuru, bol u mišićima, zglobovima i bol u trbuhu te probleme s bubrezima.
  • Takayasu arteritis – ovaj oblik vaskulitisa uključuje najveće arterije u tijelu, uključujući aortu, a obično se javlja kod mlađih žena. Simptomi uključuju osjećaj tuposti ili hladnoće u ekstremitetima, smanjenje ili odsutnost pulsa, visoki krvni tlak, glavobolju i poremećaj vida.
  • Granulomatoza s poliangiitisom – nekad poznata i kao Wegenerova granulomatoza, uzrokuje upalu krvnih žila u nosu, sinusima, grlu, plućima i bubrezima. Simptomi mogu uključivati  kroničnu upalu sinusa i krvarenje iz nosa. Bubrezi su često pogođeni, iako većina ne primjećuje simptome dok bolest ne uznapreduje.

Uzroci vaskulitisa

Vaskulitis se javlja kada imunološki sustav pogrešno prepoznaje stanice krvnih žila kao strano tijelo te ih iz tog razloga napada, kao da je riječ o bakterijama ili virusima. Još uvijek nije potpuno jasno zašto se to događa, no infekcije, neke vrste raka, određeni poremećaji imunološkog sustava ili alergijske reakcije mogu biti okidač.

Krvne žile pogođene vaskulitisom postaju upaljene, zbog čega dolazi do sužavanja krvnih žila i smanjenja količine krvi (a time i kisika i hranjivih tvari) koja dolazi do tkiva i organa.

U nekim slučajevima, u zahvaćenim krvnim žilama može se formirati ugrušak, koji ometa protok krvi. Ponekad, umjesto sužavanja krvnih žila, može doći do njihovog slabljenja ili formiranja udubljenja (aneurizme), što je po život opasno stanje.

1. Primarni vaskulitis (vaskulitis bez poznatog uzroka) – kod mnogih oblika vaskulitisa uzrok je nepoznat. Ovi oblici nazivaju se primarni vaskulitis.

2. Sekundarni vaskulitis (vaskulitis koji nastaje zbog neke druge bolesti) – oblici vaskulitisa kod kojih je uzrok sekundarna bolest uključuju:

  • Infekcije – neki oblici vaskulitisa javljaju se kao odgovor na infekciju. Primjerice, većina slučajeva crioglobulinemije je rezultat infekcije virusom hepatitisa C, dok su neki slučajevi poliarteritis nodose uzrokovani virusom hepatitisa B.
  • Bolesti imunološkog sustava – vaskulitis se također može pojaviti kao posljedica nekih bolesti imunološkog sustava, poput reumatoidnog artritisa, lupusa i skleroderme.
  • Alergijske reakcije – ponekad alergijske reakcije na lijekove mogu izazvati vaskulitis.
  • Rak krvi – rak koji utječe na krvne stanice, uključujući leukemiju i limfom, može izazvati vaskulitis

Liječenje vaskulitisa

Liječenje vaskulitisa ovisi o vrsti vaskulitisa, ozbiljnosti stanja i općem zdravlju. Iako neke vrste vaskulitisa pokazuju poboljšanje bez liječenja, kao što je Henoch-Schonleinova purpura, druge vrste mogu zahtijevati liječenje uz dugotrajnu primjenu lijekova.

Lijekovi koji se koriste za liječenje vaskulitisa uključuju:

  • Kortikosteroidi za kontrolu upale – tretman za mnoge vrste vaskulitisa sastoji se od kortikosteroida, kao što je prednizon ili metilprednizolon (Medrol), za kontrolu upale. Nuspojave ovih lijekova mogu biti teške, osobito ako se uzimaju tijekom dugog vremenskog razdoblja, a one mogu uključivati povećanje tjelesne težine, dijabetes i osteoporozu. Liječnik će vjerojatno propisati najnižu dozu lijeka za kontrolu ove bolesti.
  • Lijekovi za kontrolu imunološkog sustava – u težim slučajevima vaskulitisa, ili u slučaju izostanka poboljšanja kod primjene kortikosteroida, možda će biti potrebno liječenje s citotoksičnim lijekovima koji ubijaju stanice imunološkog sustava odgovorne za izazivanje upale. Citotoksični lijekovi uključuju azatioprin (Azasan, Imuran) i ciklofosfamid (Cytoxan). Drugi lijek koji pomaže kod odgovora imunološkog sustava je riituksimab (Rituxan), lijek koji je odobren za liječenje granulomatoze s polianiitisom i mikroskopskog poliangiitisa, uz kortikosteroide. Lijekovi koji se koriste, ali su još uvijek u fazi testiranja su mikofenolatom (CellCeptu), infliksimab (Remicade), adalimumab (Humira) i anakinra (Kineret).
Napomena: Ovaj sadržaj je informativnog karaktera te nije prilagođen vašim osobnim potrebama. Sadržaj nije zamjena za stručni medicinski savjet.