Angina pektoris – uzroci, simptomi i liječenje

Angina pektoris – uzroci, simptomi i liječenje

Angina ili angina pektoris je medicinski termin koji se koristi za opisivanje privremene nelagode odnosno boli u području prsa, koja se javlja kada srce ne dobiva dovoljno krvi.

Ovisno o obliku, težini, učestalosti simptoma i razini aktivnosti koja ubrzava nelagodu, razlikujemo dvije vrste angine pektoris:

  • Stabilna angina javlja se kod fizičkih napora, a nekada je dovoljno i malo brže hodanje da bi došlo do pojave boli ili nelagode. Njezini simptomi obično traju manje od pet minuta, a povlače se nakon prestanka aktivnosti ili uzimanja lijekova (Nitroglicerin).
  • Nestabilna angina (ili predinfarktno stanje) nastaje zbog naglog suženja koronarne arterije. Njezini simptomi se, za razliku od stabilne angine, javljaju u stanju mirovanja, obično su dužeg i intenzivnijeg trajanja i često su nepredvidljivi. Nestabilnu anginu treba znati prepoznati i bolesnika hitno uputiti u bolnicu, s obzirom na postojeći rizik od infarkta.

Koji su uzroci angine pektoris?

Postoji više mogućih uzročnika angine pektoris, a uz to, oni često djeluju istodobno:

  • Bolest koronarnih arterija
  • Aktivnosti ili situacije koje zahtijevaju povećani dotok krvi u srce ili uzrokuju stezanje koronarne arterije (stres, fizička aktivnost, teži obroci, emocionalni stres, izloženost hladnoći i slično)
  • Bolesti srčanih zalistaka
  • Zatajenje srca
  • Poremećeni srčani ritam

Faktore rizika čine:

  • Pušenje
  • Visoke vrijednosti kolesterola u krvi
  • Visoki krvni tlak
  • Dijabetes
  • Koronarne bolesti srca u obitelji
  • Nedovoljna tjelesna aktivnost
  • Prekomjerna tjelesna težina

Od angine pektoris češće obolijevaju muškarci u starijoj životnoj dobi.

Koji su simptomi angine pektoris?

Prvi simptomi angine pektoris javljaju se najčešće kod pacijenta bez zdravstvenih poteškoća, za vrijeme lakših aktivnosti, šetnje ili obavljanja nekog posla.

Bol je lokalizirana u području prsnog koša ili ispod prsne kosti i može se širiti u rame, ruku, vilicu, vrat, leđa ili druga područja, a često se opisuje kao stezanje, pritiskanje, peckanje ili gušenje.  Istovremeno se može javiti znojenje, osjećaj hladnoće i nemogućnost bilo kakvih pokreta.

Osim navedenih simptoma, karakterističnih za anginu, na ovu bolest može ukazivati i bilo koji od sljedećih simptoma:

  • Kratkoća daha
  • Lakomislenost
  • Nesvjestica
  • Tjeskoba ili nervoza
  • Mučnina
  • Brz ili nepravilan rad srca
  • Blijeda koža

Dijagnoza i liječenje angine pektoris

Dijagnoza angine pektoris se postavlja na temelju anamneze, angiografije, elektrokardiografije, ergometrije i radioskopije.

Liječenje ovisi o težini simptoma i rezultatima testova, koji se rade kako bi se pronašao konkretan uzrok angine pektoris.

Terapija lijekovima uključuje Nitroglicerin, koji izaziva širenje koronarnih arterija i tako dovodi do većeg dotoka krvi i kisika u srce. Tableta Nitroglicerina stavlja se pod jezik i u nekoliko sekundi može zaustaviti napad. Ukoliko i nakon pet minuta osjećate simptome, uzmite drugu dozu Nitroglicerina. Ako simptomi ne prođu u roku od 15 minuta, nazovite hitnu pomoć. Nitroglicerin se može koristiti i u spreju.

Ostali lijekovi uključuju beta-blokatore, kalcijske antagoniste i anksiolitike.. Kod nekih je bolesnika potrebno propisati i lijekove za kontrolu kolesterola, krvnog tlaka i poremećenog srčanog ritma.

Za vrijeme napada angine pectoris preporučuje se mirovanje.

Kod pacijenata koji ne reagiraju na terapiju lijekovima, potrebno je operativno liječenje, koje uključuje ugrađivanje aorto-koronarne premosnice ili širenje sužene krvne žile.

Prevencija uključuje zdravu i uravnoteženu prehranu, umjerenu fizičku aktivnost, izbjegavanje stresnih situacija, prestanak pušenja i redovite liječničke kontrole.